Dore Impamvu Ingabo za SADC zigiye kuva muri Cabo Delgado
Dore Impamvu Ingabo za SADC zigiye kuva muri Cabo Delgado
Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Mozambique, Veronica Macamo, mu kwezi gushize yatangaje ko ingabo ziri mu butumwa bw’amahoro bw’Umuryango wa Afurika y’Amajyepfo (SADC) mu Ntara ya Cabo Delgado ziteganya gutaha muri Kamena 2024.
Mu mpamvu zo gutaha kw’izi ngabo, Minisitiri Macamo yasobanuyemo ubukene bwugarije uyu muryango, bwatumye ibihugu biwugize bidatanga umusanzu ukenewe muri ubu butumwa.
Macamo yasobanuye ko SADC yabonye ikwiye gushyira imbaraga mu butumwa yatangije mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo mu Ukuboza 2023, kuko iki gihugu ari cyo cyugarijwe cyane n’ibibazo by’umutekano muke.
SADC yatangiye ubutumwa bwayo muri Cabo Delgado muri Kanama 2021. Igiye gucyura ingabo zayo mu gihe ibikorwa by’iterabwoba w’umutwe wa Ansar al Sunnah byiyongera mu bice zigenzura.
Nk’uko impuguke mu gisirikare yigisha muri kaminuza ya Stellenbosch muri Afurika y’Epfo, Prof. Thomas Mandrup, yabitangarije The East African, ubutumwa bwa SADC muri Cabo Delgado bwabayemo ibibazo byinshi.
Prof Mandrup, ashingiye kuri raporo yakozwe n’uyu muryango, yagaragaje ko izi ngabo zitahawe ubushobozi nk’ubwo zari zarasezeranyijwe muri Mata 2021, habura amezi ane kugira ngo zijya muri Cabo Delgado.
Byari byarateganyijwe ko muri Mozambique hazoherezwa ingabo za SADC 2900 ariko ntizageze kuri uyu mubare kuko hagiyeyo gusa 2210 zirimo 1.495 zaturutse muri Afurika y’Epfo.
Umubare w’ibikoresho izi ngabo zagombaga gukoresha ntiwabonetse bitewe n’uko ibihugu bitatanze umusanzu wari warateganyijwe. Muri byo harimo indege, ubwato ndetse n’ibindi byifashishwa ku butaka.
Kuva muri Nyakanga 2021, Ingabo z’u Rwanda na zo zagiye muri Cabo Delgado gufasha inzego z’umutekano za Mozambique kurwanya iterabwoba. Prof Mandrup yagaragaje ko guhuza ibikorwa kw’izi ngabo n’iza SADC byagoranye, bitewe no kugira ibikoresho by’itumanaho bitandukanye.
Leta ya Mozambique na yo ngo ntiyakoranaga bihoraho n’ingabo za SADC. Ibi byateje urwikekwe hagati y’impande zombi, ndetse byagize ingaruka ku musaruro w’ubu butumwa.
Indi mbogamizi ingabo za SADC zahuye na yo ni iy’ubushobozi buke bwo gukusanya amakuru y’ubutasi, bwashoboraga gushyira mu kaga ubuzima bwazo ndetse n’abasivili bari mu bice zigenzura. Ngo byageze n’aho amakuru yazo agera mu byihebe.
Umusaruro muke w’Ingabo za SADC muri Cabo Delgado watumye abarimo abaturage baho banenga uyu muryango, bagaragaza ko ingabo z’u Rwanda ari zo zikora neza kandi ko zifite ibikoresho bigezweho bikenewe ku rubuga nk’uru.
Ingabo z’u Rwanda zizasigara muri Cabo Delgado. Mu bikorwa byazijyanye harimo gusenya Ansar al Sunnah, gucyura impunzi ndetse no kubaka inzego z’umutekano za Mozambique, ku buryo mu gihe kiri imbere zizaba zifite ubushobozi bwo kurinda igihugu.





