Byinshi wamenya kuri Dr Edouard Ngirente Wari minisitiri w'intebe

Jul 23, 2025 - 14:48
 1
Byinshi wamenya kuri Dr Edouard Ngirente Wari minisitiri w'intebe

Byinshi wamenya kuri Dr Edouard Ngirente Wari minisitiri w'intebe

Jul 23, 2025 - 14:48

Kuri uyu wa gatatu taliki ya 23 nyakanga 2025, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yashyizeho Minisitiri w’Intebe mushya, Justin Nsengiyumva, asimbuye Dr Édouard Ngirente, wari umaze imyaka umunani ku buyobozi bwa Guverinoma.

Umwanditsi: Yadufashije Marie Rose

Kuri uyu wa gatatu taliki ya 23 nyakanga 2025, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yashyizeho Minisitiri w’Intebe mushya, Justin Nsengiyumva, asimbuye Dr Édouard Ngirente, wari umaze imyaka umunani ku buyobozi bwa Guverinoma. Inkuru yo gusimburwa kwe yaje ikurikiranye n’impinduka mu miyoborere y’igihugu, ariko nanone isiga amateka yihariye kuri uyu mugabo wakunzwe kubera guceceka ariko agakora.

Uko yagiye ku ntebe y’ubuyobozi:

Dr Ngirente yagizwe Minisitiri w’Intebe ku wa 30 Kanama 2017. Icyo gihe yari azwi nka “technocrat”, umuntu w’inararibonye udashishikajwe na politiki isanzwe, ahubwo wubakira ku bumenyi n’ibipimo bifatika. Kuva icyo gihe kugeza asimbuwe mu 2025, yayoboye Guverinoma mu bihe by’ingenzi, birimo iterambere ryihuse mu burezi, ubukungu n’ikoranabuhanga.

Uburyo yavuyemo ntabwo ari bwo bumugira intwari ni ibyo yasize akoreye igihugu.

Ubuzima n’uburezi: Intandaro y’inzira y’ubuyobozi

Dr Ngirente yavukiye mu karere ka Gakenke, Intara y’Amajyaruguru, ku wa 22 Gashyantare 1973. Yize ibijyanye n’ubukungu muri Kaminuza Nkuru y’u Rwanda mbere yo gukomereza mu Bubiligi, aho yakuye impamyabumenyi za MSc, MA na PhD mu bukungu muri Kaminuza ya Louvain (UCLouvain).

Uyu mugabo wize ubukungu mu buryo buhambaye yakoze mu nzego z’ubushakashatsi n’imibare, harimo no kuba yarabaye Umujyanama Mukuru wa Banki y’Isi kuva 2011–2017, mbere yo kugaruka gukorera igihugu nk’umuyobozi muri Minisiteri y’Imari n’Igenamigambi.

Imyaka 8 y’akazi: Ibyagaragaye birivugira

Mu gihe yari Minisitiri w’Intebe, Dr Ngirente yagize uruhare rukomeye mu mishinga igamije guteza imbere igihugu:

Uburezi n’ubumenyingiro: Yabaye umushyitsi mukuru mu birori byo gusoza amasomo muri Rwanda Polytechnic aho yashishikarije abarangije gushyira ubumenyi mu bikorwa, ashimangira ko urubyiruko ari umusingi w’iterambere ry’igihugu.

Guteza imbere ibikorwaremezo n’inganda: Yashishikarije ubufatanye bw’abikorera n’igihugu mu guhanga imirimo.

Ibidukikije: Yafunguye ku mugaragaro Nyandungu Eco Park, agira uruhare rukomeye mu kubungabunga ibidukikije.

Umutekano w’ibiribwa n’ubuhinzi: Yitabiriye inama mpuzamahanga zitandukanye ziganira ku guhanga udushya mu buhinzi no kongera umusaruro.

Yari azwiho kwitabira inteko inshuro nyinshi, asobanura ibikorwa bya Leta mu nteko rusange, ibintu byafashije abaturage kumva aho igihugu gigeze n’icyerekezo cyacyo.

Ubushishozi no kutavugira mu itangazamakuru kenshi: Umwihariko we

Abamuzi bavuga ko yari umuntu ucecetse, utagaragara cyane mu binyamakuru cyangwa ku mbuga nkoranyambaga, ariko ibikorwa bye bikivugira. Yari umuyobozi utemera “politiki yo kwivuga”, ahubwo wemera ko ibikorwa aribyo bivuga ku muyobozi.

Yakoze ku buryo ibitekerezo bye byakubahirizwa binyuze mu kubaka inzego zizewe, guteza imbere ikoranabuhanga n’ishoramari ryungura igihugu.

Ese hari isomo asize?

Yego. Nk’uko benshi mu basesenguzi babivuga, Dr Ngirente yagaragaje ko muri politiki yo kuyobora igihugu, ubumenyi n’icyerekezo bifite agaciro karenze amagambo.

Uretse kuba yarayoboye mu mutuzo, nta mikoranire mibi n’inzego zindi yigeze avugwaho, ahubwo yakomeje kugaragaza ubwitange, ubupfura, n’umurava mu mikorere.

Umuryango we n’ubuzima busanzwe

Dr Ngirente ni umugabo wubatse, afite umugore n’abana babiri. Nubwo ubuzima bwe bwite bwari ahanini ibanga, izina rye ryari rizwi neza mu mirimo ya Leta no mu nzego zifata ibyemezo bikomeye.

Umusozo: Umurage usigaye

Ubwegure bwe si ugutsindwa, ahubwo ni iherezo ry’agace kamwe k’inkuru y’umugabo wakoze ibirenze ibyo yavuze.

Nubwo yavuye ku butegetsi, hari byinshi byafashwe nk’icyitegererezo ku bayobozi b’ejo hazaza — cyane cyane gukunda igihugu, gukora kinyamwuga, no gushyira imbere imibereho myiza y’Abanyarwanda.